Put u središte zemlje - Jules Verne

Kratak sadržaj:

U nedjelju 24. svibnja 1863 god. gospodin Otto Lidenbrock, koji je bio profesor mineralogije, a bavio se i geologijom i proučavanjem starih knjiga, vratio se kući ranije nego inače. Odmah je žurno krenuo u svoju radnu sobu i pozvao svog nećaka Axela da mu se pridruži. Stric je uzbuđeno pokazivao staru knjigu koju je toga dana kupio. Bila je pisana na islandskom jeziku i govorila je o životu norveških prinčeva u XII. stoljeću. Iz knjige je iznenada ispalo pismo koje je kasnije navelo profesora i njegovog nećaka na čudno putovanje. Dešifrirali su pismo, a u njemu se govori da je neki Arne Saknussemm preko kratera Sneffelsova Yocula bio u središtu Zemlje, i poziva da to učini i onaj koji uspije dešifrirati pismo. Kada su proučili kartu s naznačenim mjestima krenuli su iz Hamburga u Island, odakle je trebao početi njihov put u središte Zemlje. U jednom selu unajmili su vodiča Hansa koji je pošao sa njima. Počeli su se penjati na ugašeni vulkan kroz koji su trebali stići do središta Zemlje. Put je bio dug i naporan. Dok su lutali podzemnim hodnicima dječak se odvojio od strica i vodiča i potom se izgubio. Dječak ih je dugo vremena tražio. Kasnije, kada se našao između zidina, počeo je vikati i dozivati i baš na tom mjestu čuo je strica i vodiča kako ga dozivaju. Bili su jako daleko ali su se ipak čuli. Stric je rekao dječaku da kaže jednu riječ i pogleda na sat, pa će izračunati koliko su udaljeni. Dječak je krenuo dalje i slučajno se poskliznuo i pao. Kad se probudio nalazio se u spilji gdje su ga donijeli stric i vodič. Njemu se učinilo da čuje pjusak valova. Stric mu je rekao da se odmara. Kada se odmorio opet je čuo valove. Uskoro su naišli na more pod zemljom

Mjesto radnje: Hamburg (Njemačka), Island

Vrijeme radnje: 1863. godina

Tema: Putovanje profesora Otta Lidenbrocka i dječaka Axela u središte Zemlje.

  

Likovi: Stric Otto Lidenbrock, dječak Axel, vodič Hans i Marta

Bilješke o piscu:

Jules Verne (8. 2. 1828. – 24. 3. 1905.) francuski je pisac romana za djecu i odrasle, pionir znanstvene fantastike. U mladosti ga je privlačilo kazalište i napisao je niz operetnih libreta. Zatim su njegovu maštu zaokupila znanstvena otkrića, daleke zemlje, smione plovidbe, istraživački podvizi.

Znanstveno - fantastičnim romanom Pet tjedana u balonu stvorio je novu vrstu proze i osvojio milijune mladih čitatelja. Uskoro je napisao roman Pustolovine kapetana Hatersa, čiji su doživljaji odveli čitatelje u polarnu pustinju, a potom Putovanje u središte Zemlje. Preveden je na sve europske jezike. Svoje je junake Verne ispalio na Mjesec, pustio da plove pod morem u podmornici i natjerao da put oko svijeta prevale za samo osamdeset dana, što je u ono vrijeme bio fantastičan pothvat. Najzanimljivije je bilo to da je Jules Verne sam bio uvjeren da će se prije ili kasnije njegova maštanja ostvariti. Njegovi likovi - kapetan Nemo i Phileas Fogg poznati su djeci širom svijeta, i danas se pojavljuju u djelima drugih autora. Svoje je junake Verne ispalio na Mjesec, pustio da plove pod morem u podmornici i natjerao da put oko svijeta prevale za samo osamdeset dana, što je u ono vrijeme bio fantastičan pothvat. Najzanimljivije je bilo to da je Jules Verne sam bio uvjeren da će se prije ili kasnije njegova maštanja ostvariti.

Jules Verne, slavan po svojim djelima Put oko svijeta u 80 dana, 20 000 milja pod morem, Put u središte Zemlje, Put na Mjesec, Djeca kapetana Granta. Jules Verne je danas najprevođeniji autor u svijetu nakon Agathe Christie. Neke njegove ideje, primjerice svemirska putovanje i podmornice uvelike su prethodile svojem vremenu. Primjerice, Put na Mjesec napisan je 6 godina prije nego je Šenoa napisao svoj prvi roman "Zlatarevo zlato". Julesa Vernea zovu i ocem znanstvene fantastike. Zanimljivo je da Verneov otac nije htio da njegov sin postane pisac. Kad je saznao za to, ukinuo mu je financijsku potporu pa je ovaj morao zarađivati kao burzovni broker. Taj posao nije volio premda je bio dobar u njemu. Zanimljivo je i to da je jedan Verneov roman ostao preko 100 godina skriven od očiju publike, sve do nedavno. Naime, Verne je još 1863. napisao roman Pariz u 20. stoljeću, u kojem je predočio moderne ideje poput kompjutora, kalkulatora, nebodera i svjetske komunikacijske mreže (slične internetu), no nakladnik ga nije htio objaviti jer je mislio da je roman previše pesimističan. Verne je spremio rukopis romana u sef, gdje ga je otkrio tek njegov praunuk 1989. godine. Tako je taj roman objavljen prvi put tek 1994. godine, 89 godina nakon smrti autora.