Prilozi u njemaćkom jeziku
prilozi
Nepromjenjive riječi zvane prilozi daju podatke o mjestu, vremenu, uzroku i načinu neke radnje
. One se odnose na glagol i s njihovom pomoću se opisuje kada, kako, gdje ili zašto se nešto događa. Prilozi su nepromjenjivi i nikad se ne dekliniraju. Postoje različite vrste priloga: mjesni prilozi, vremenski prilozi, uzročni prilozi i načinski (modalni) prilozi
.
. One se odnose na glagol i s njihovom pomoću se opisuje kada, kako, gdje ili zašto se nešto događa. Prilozi su nepromjenjivi i nikad se ne dekliniraju. Postoje različite vrste priloga: mjesni prilozi, vremenski prilozi, uzročni prilozi i načinski (modalni) prilozi
.
Prilozi se osim toga mogu stvarati iz drugih vrsta riječi (imenica ili pridjeva). Prilog se tada razlikuje od pridjeva po tome da ne opisuje imenicu već točnije određuje
glagol (priloška upotreba pridjeva)
glagol (priloška upotreba pridjeva)
tvorba priloga
Prilozi se dijelom tvore iz drugih vrsta riječi pripajanjem sufiksa
.
.
- Izvođenje od imenice pripajanjem nastavaka:
- -weise:
- Als Ersatz für das Mehl können wir Mandeln verwenden. (Substantiv)Kao zamjenu za brašno možemo koristiti bademe. (imenica)Ersatzweise können wir auch Mandeln verwenden. (Adverb)Zamjenski možemo koristiti i bademe. (prilog)
- -s:
- Am Morgen putze ich mir die Zähne. (Substantiv)U jutro si perem zube. (imenica)Morgens putze ich mir die Zähne. (Adverb)Jutrom si perem zube. (prilog)
- Izvođenje od nekih pridjeva pripajanjem nastavaka:
- -erweise:
- Nur zufälligentdeckte ich dich in der Menge. (Adjektiv)Samo sam te slučajno otkrio u gomili. ( hrv. prid. = pril.)Ich entdeckte dich nur zufälligerweisein der Menge. (Adverb)Samo sam te slučajno otkrio u gomili (hrv. pril. = prid.)
mjesni prilozi (mjesta)
vremenski prilozi (vremena)
Zapamtite: Prilog “seit” (= od, otkad) se često brka s glagolom seid (= budite (2. l. mn. imper. od biti)) (3. lice množ. od sein(= biti) ) i pogrešno piše. Memorijska pomoć da se ta pogreška izbjegne je: seit(= od, otkad) = Zeit (= vrijeme) ili izreka za lakše pamćenje “Bei seit geht es um die Zeit.” (= Otkad je riječ o vremenu?) .
uzročni prilozi (uzroka)
načinski prilozi (načina)
komparacija (stupnjevanje) priloga
Prilozi se, osim nekih iznimaka, ne stupnjevaju (kompariraju). Prilozi oft (= često) i wohl (= dobro, zdravo) imaju dvojake oblike komparacije.
I nepravilni prilozi gern (= gern) , bald (= uskoro) i sehr (= vrlo) se kompariraju.
Komparacija pridjevnih priloga
Pridjevi koji se upotrebljavaju i kao prilozi, mogu također biti stupnjevani (komparirani). Pritom se koristi nepromjenjiv oblik komparativa i oblik superlativa s am + sten:
Neki pridjevni prilozi imaju dodatno oblik superlativa s nastavkom -stens:
bestens (= najbolje, izvrsno) , höchstens (= najviše, maksimalno) ,schnellstens (= najbrže) ,wärmstens (= najtoplije, najsrdačnije)
Kod nekih priloga bez komparativnog oblika može se stupnjevanje tvoriti i pomoću kombinacije s mehr (= više) iliweiter (= dalje) (komparativ) i s am meisten (= najviše) ili am weitesten (= najdalje) (superlativ).
0 komentari