Kratak sadržaj:

Ilijada nosi ime po Iliju, drugom imenu grada Troje. Sadržaj obuhvaća zadnjih 51 dan u završnoj, devetoj godini rata koji se vodio između Troje i Grčke zato što je trojanski kraljevič Paris oteo lijepu Helenu, ženu kralja Meneleja i opljačkao kraljevsko blago. Radnja počinje odbijanjem grčkog kralja Agamemnona da vrati Kriseidu ocu, Apolonovom svećeniku, na što se on razbijesni i za osvetu pošalje kugu na grke. Pod pritiskom Ahileja i ostalih grčkih uglednika Agamemnon pristane vratiti kćer ocu, no sebi zauzvrat uzme Ahilejevu robilnju Briseidu. Tu počinje prava radnja epa. Ahilej se rasrdi, povuče iz vojske i rata te naloži majci da moli Zeusa da oduzme grcima ratnu sreću kako bi uvidjeli koliko su ogriješili o njega. Nakon brojnih poraza koje su Trojanci na čelu sa Hektorom nanijeli grcima, Agamemnon moli Ahileja da se vrati, te mu zauzvrat obećava veliko blago i Briseidu. Još uvijek obuzet srdžbom Ahilej odbije, no dade vojsku svom najboljem prijatelju Patroklu da povede grke u pobjedu. U bitci Patroklo umire od Hektorove ruke. Kad to čuje Ahilej obuze ga veliki bijes, te se odluči osvetiti za prijateljevu smrt. U dvoboju, koji je vrhunac djela, Ahilej ubije Hektora uz pomoć božice Atene. Danima poslije Ahilej mrcvari Hektorovo tijelo sve dok Hektorov otac ne zatraži sinove ostatke ljubeći Ahilejevu ruku (ruku sinove ubojice). Kad to Ahilej vidi prođe ga srdžba i bijes, te vrati tijelo. Ilijada završava pokapanjem Patrokla.

Uz samo pripovijedanje radnje, Homer ubacuje opise prirode, iscrpne podatke o vojnicima i bojištima čime zapravo smiruje i usporava radnju. Preko teme rata, prikazuje zle sudbine ljudi i težak život. Poseban opis je onaj kada se Hektor oprašta od svoje žene i sina, znajući da odlazi u smrt i da ih više nikad neće vidjeti. Opisujući ratne događaje i prikazujući brojne žrtve, Homer nema određenu naklonost ni prema jednoj strani već prema žrtvama i njihovim obiteljima. Samim ratnim vremenom i okruženjem, Homer sebi otvara prostor da razvije sliku bojeva i prikaže sjaj grčkih i trojanskih junaka. Opisi ratnih zbivanja i sukoba svjedoće o pjesnikovu dobrom poznavanju ratnih događaja.

Bilješke o piscu:

Homer je grčki pjesnik kojemu se pripisuju epovi Ilijada i Odiseja, najstarija sačuvana djela ne samo grčke nego i europske književnosti. Nastali su otprilike u 8. st. prije Krista, a predstavljaju završnu fazu dugog i plodnog razvoja grčke epske poezije. Pripisuju se Homeru, o kojem nema pouzdanih podataka. Temeljem legendarnih biografija smatra se da je Homer bio rodom iz Smirne u Maloj Aziji, gdje je bila razvijena bogata tradicija epske poezije. U antici su ga jednodušno smatrali povijesnom osobom. Sumnja u njegovo postojanje pojavila se tek u posljednjim stoljećima našeg vremena kada je pokrenuto tzv. homerovo pitanje. Epovi Ilijada i Odiseja ostavili neizbrisiv trag u književnosti i uopće
umjetnosti naše civilizacije. Postavši uzor epske poezije najjači utjecaj izvršili su na grčku književnost kasnijih stoljeća, a zatim i na rimsku. Po svojoj trajnoj umjetničkoj i duhovonoj vrijednosti teško bi se u cjelokupnoj svjetskoj književnosti moglo naći djelo koje bi se moglo usporediti s Homerovim.

Mjesto radnje: Grad Troja u Grčkoj (drugo ime za Troju je Ilij).

Vrijeme radnje: Trojanski rat – Homer prikazuje 51 dan u završnoj desetoj godini rata koji se u antici smatrao povijesnom činjenicom.

Tema: Ahilejeva srdžba i njene kobne posljedice; priča o trojanskom ratu

Karakterizacija  likova:

Ahil - Sin kralja Peleja i morske božice Tetide, ahejski junak, hrabar, neustrašiv, uvijek spreman na borbu.

Zeus- On je u Grčkoj vrhovni Bog svih bogova i ljudi. U Ilijadi stoji na strani Trojanaca, ali samo zato što ga je za to zamolila Ahilejeva majka Božica Tetida. Zeus je mudar i pravedan, ali sputan svojim položajem ne može doći do punog izražaja.

Apolon - Mladi Bog sunca, svjetlosti i proroštva. Veliki je prijatelj i pomagač Trojanaca, a posebno Hektora, kojeg je osobno više puta spasio od Ahileja.

Atena - Božica mudrosti i rata, a bori se na strani Ahejaca. Povremeno u postizanju svojih ciljeva ne postupa najpoštenije, no u većini situacija ipak postupa pošteno.

Hefest - Bog vatre i kovačkog zanata. Bio je jedan od rijetkih bogova koji se nisu izravno umiješali u Trojanski rat. U 1. pjevanju se dokazao kao mirotvorac bar nakratko pomirivši Zeusa i Heru.

Hera - Zeusova žena, zaštitnica obitelji. Podržava Ahejce i udružuje se s Atenom.

Tetida - Boginja mora i majka Ahileja. Vrlo snažno se zauzima za svaku sinovu želju i dokazuje svoje poštenje pri svakoj pojavi u radnji, mada nekada daje prednost majčinskoj ljubavi.

Agamemnon - Kralj Mikene i vrhovni zapovjednik ahejskih snaga pred Trojom. Svojom škrtošću je izazvao bijes Boga Apolona i ustvari započeo Ilijadu. Poslije u 18. pjevanju mijenja svoj stav prema Ahileju, jer je napokon uvidio što je učinio. Lakom, voli naređivati.

Hektor -  Najveći trojanski junak. Bio je prilično svojeglav (to ga je na kraju koštalo glave), ali se barem borio za ono u što je najčvršće vjerovao – domovinu. Hrabar, glavna trojanska snaga.

Patroklo -  Ahilejev najbliži prijatelj. Odrasli su zajedno i bili su nešto kao pobratimi. Njegova odanost domovini i Ahileju prikazana je u 16. pjevanju, gdje željan borbe za domovinu ipak traži Ahilejevo dopuštenje za odlazak u boj. Hrabar, borben, vjeran, prijatelj i suborac.

Prijam -  Kralj Troje. Njegova ljubav i dobrota se najviše ističu u 24. pjevanju pri molitvi Ahileju da mu vrati sinovo tijelo.