Kratak sadržaj:

Zbirka legendi započinje pripovijetkom Sveta noć koju autorica prepričava u prvom licu. Bila je to legenda koju joj je baka pričala dok je bila malena. U priči čovjek sa ženom i tek rođenim djetetom traži utočište kako bi se mogli skloniti od hladnoće.

Nailaze na jednog pastira koji ih isprva odbija, no kasnije ih odvede do hladnih špilja i da djetetu vuneni ogrtač. One sekunde kada se pokazao milosrdnim, pastir shvati da se pred njim nalazi spasitelj i odmah se krene moliti Bogu.

Druga pripovijetka Carevo viđenje opisuje doba u kojem je rimski car August htio sebi u Rimu podići veliki hram. Tome ga je sprječila proročica Sibila koja mu je rekla kako je Krist rođen. Car August je odmah cijeli hram posevtio Kristu.

U trećoj pripovijetki personificirana Suša pokušava isušiti zdenac mudraca. Do njega dolaze tri putnika i Suša im prepričava što se sa mudracima dogodilo. Kazala im je kako su mudraci bili pohlepni i kada su dolazili do malog Isusa su očekivali kako je njegov otac bogat i da će ih nagraditi.

Kada su shvatili da su siromašni pobjegli su. Na putu su shvatili da su pogriješili i htjeli su se vratiti no nisu mogli naći zvijezdu vodilju. Na kraju pripovijetke se otkriva kako su tri putnika zapravo tri mudraca.

U priči Betlehemsko djetešce govori o malom Isusu koji je već kao dječak činio mala čuda. Primjetio ga je jedan vojnik kojem se dječak nije svidio, pa je nakon naloga cara Heroda da se pobije sva muška djeca odlučio ubiti dječaka.

Jednoga je dana to pokušao napraviti dok je dječak spavao u špilji, no spriječila ga je osa koja ga je napala kada je ovaj mislio ubiti malog Isusa.
U zbirci postoje još dvije pripovijetke U hramu i Bijeg u Egipat.

Bilješka o piscu:

Selma Lagerloef, dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 1909. godine čime postaje prva žena koja je dobila ovo priznanje za svoj literarni rad. Godine 1914. postaje prva članica Švedske akademije, tijela koje dodjeljuje spomenutu nagradu. Središnji motivi i likovi njezinih djela su iz zavičajne Švedske, osobito rodna pokrajina Värmland, a inspirirao ju je i život južne Italije, Palestina, modernisocijalizam, stare sjevernjačke legende. Svijet događaja i likova vrti se oko okosnice ljubav - smrt, zlo - dobro. Nastojala je sjediniti kršćanstvo i socijalizam. Njezin stil je liričan, jednostavan i ispovijedan.

Prvo je djelo Gösta Berling (Gösta Berlings saga) objavila 1891. te je to njeno, na našem prostoru, najpoznatije djelo. U njemu, uz obilje fantastičnih elemenata, prikazuje život u pokrajini Värmland u 19. st. Roman Antikristova čuda (Antikrists mirakler) iz 1897. u kojem pokušava pomiriti kršćanstvo i socijalizam donio joj je konačno priznanje. Slijedi putovanje u Palestinu koje ju inspirira za stvaranje velikog romana Jerusalem I, II (1901 - 02). U njemu opisuje vjersku sektu iz švedske pokrajine Dalarna koja putuje u Jeruzalem da bi osnovala naseobinu.

Kršćanstvo tematizira i u pričicama za djecu Legende o Kristu. U domovini je i danas poznata prvenstveno kao autorica knjige za djecu "Čudesno putovanje Nilsa Holgersona kroz Švedsku", I, II (Nils Holgersons underbara resa genom Sverige, 1906 - 07). Djelo je napisano po narudžbi s ciljem unapređenja nastave zemljopisa u osnovnoj školi. Generacije Šveđana su stjecala prve spoznaje o svojoj domovini kroz pustolovine dječaka Nilsa koji je proputovao zemlju leteći na guski.

Izvan Švedske je manje poznata njena angažiranost po pitanju ravnopravnosti spolova; osobito se zalagala za pravo glasa žena. Početkom 2. svjetskog rata, kada je Sovjetski Savez pretendirao na Finsku koja je povijesno bila daleko usmjerenija Švedskoj nego Rusiji, Finskoj je vladi poslala svoju Nobelovu medalju kako bi im financijski pomogla. Dirnuti ovom gestom, članovi Vlade su potreban novac sakupili na drugi način, a medalju su, uz zahvale, vratili njezinoj vlasnici. Preminula je nedugo potom, u ožujku 1940. na svome imanju Mårbacka, u pokrajini Värmland. Pedesetak godina poslije, 1991. Švedska izdaje novčanicu od 20 kruna s njezinim likom.