Kratak sadržaj:
Dječak Robinson živio je s roditeljima u Engleskoj. Htio je
kada odraste da bude mornar i da putuje svijetom. Svaki dan je na obali gledao
brodove i mornare kako iskrcavaju robu. Cijelo vrijeme razmišljao je odakle je
ta roba došla. Jednog dana otac mu je rekao da želi da postane trgovac i da
nastavi posao koji je on započeo. Robinson je to prihvatio, ali dok je robu
prodavao uvijek je mislio odakle je ona došla i kakav je i koliki put prešla.
Jednog dana sreo je prijatelja koji se spremao na put u London. Prijatelj ga je
pozvao da pođe s njim. Robinson je pristao ali se bojao to reći svojim
roditeljima. Ukrcao se i otplovio u nepoznato. Na putu ih je zahvatilo
nevrjeme. Robinson se jako uplašio pa je otišao u svoju kabinu. Ujutro kada se
bura smirila stigli su u London. Robinson se tada oprostio od prijatelja.
Šetajući gradom sreo je jednog mornara koji mu je ponudio da će ga besplatno
prevesti nazad k ocu. Nakon duge plovidbe u daljini su ugledali crnu točku. Ta
točka je bila gusarski brod. Digli su jedra i krenuli punom snagom ali su ih
gusari ipak stigli. Prešli su na njihov brod i zauzeli ga. Neke su mornare
ubili, a neke bacili morskim psima. Robinsona su uzeli u robstvo. Putem je
naišla jaka bura. Brod je bio pun vode. Mornari su pumpali, ali to nije ništa
pomagalo. Brod je potonuo. Robinson se probudio na pustom otoku. Prvo je
pokušao naći skrovište. Na vrhu jednog brežuljka bila je pećina. Robinson je
odlučio da se smjesti u nju. Htio je znati kada je koji dan pa je napravio
kalendar. Pokraj njegove pećine bila su dva stabla. Znao je da je danas
nedjelja 26. svibanj 1654. g. i za svaki je dan na stablu urezao crtu. Jeo je
kukuruz, a pio vodu iz izvora blizu njegove pećine. Četvrtog dana želio je
promijeniti jelo i pošao je otokom u potrazi za hranom. Primijetio je da tamo
ima divljih koza, ali da bi ih mogao uloviti bio mu je potreban luk i strijela.
Sutradan je napravio luk. Strijele je bilo teže napraviti jer ih je trebalo
šiljiti, a to je teško išlo kamenim nožem. Od lišća je napravio odjeću, sandale,
kapu i vreću. Sutradan je krenuo u lov. Uhvatio je jednu kozu i ponio ju kući.
Ogulio je kožu i počeo jesti sirovo meso, ali mu nije bilo ukusno pa je odlučio
da meso stavi na vrući pijesak. Sunce je bilo tako jako da je meso bilo
polupečeno. Pala je noć i Robinson je odlučio spavati, legao je na slamu i
zaspao. Oko ponoći započela je jaka kiša. Jedan grom je udario blizu njegove
pećine i on se jako uplašio. Kada je izašao van vidio je da drvo pred njegovom
pećinom gori. Bio je sretan, kada je vidio vatru to je bilo veliko otkriće, jer
je sada mogao jesti pečeno meso i grijati se noću. Morao je paziti da se vatra
ne ugasi. Sutradan je ispleo mrežu i krenuo u ribolov. Uhvatio je tri ribe, ali
je dvije pustio jer su bile male. Zadržao se dugo ne misleći na vatru, a kada
se sjetio bilo je kasno jer se vatra ugasila. Robinson je tužan otišao u
krevet. Ujutro se probudio bolestan. Mislio je da bi mu majka skuhala čaj da je
sada kod kuće. Iznenada se zemlja počela tresti. Vulkan je proradio i izbacio
užarenu lavu. Robinson se uplašio ali kada je vidio da lava pali drveće bio je
sretan jer je na taj način ponovno došao do vatre. Od cigli što ih je sušio
napravio je peć. Riba što ju je lovio više mu nije bila fina pečena nego ju je
kuhao.
Počeo je praviti lonce ali je imao jedan problem, lonci su
propuštali vodu. Na dno lonca je stavio sol tako da voda nije izlazila van. Oko
kuće je zasadio drveće pa je imao i dvorište, pokušao je napraviti i stol i
stolice. Kada je počeo bušiti rupu u drvetu odjednom su počele letjeti iskre
koje su palile vatru. To je bilo novo otkriće kako da vatru dobije kada on to
želi. Bojao se da neće imati što jesti kada dođe zima jer će biti previše
hladno, pa je odlučio napraviti podrum u kojem će spremati hranu. Lopatom koju
je napravio od školjke iskopao je duboku rupu i u nju spremao zimnicu. Nakon
nekog vremena odlučio je napraviti čamac. Zapalio je jedno drvo i obrađivao ga
dok nije izgledalo kao čamac. Odlučio ga je isprobati, pa sjedne i otisne se
dalje od otoka. Struja je bila jaka i nosila ga sve dalje. Jedva je uspio da se
izvuče. U daljini je vidio brod koji prilazi otoku. Bura je bila jaka i brod je
počeo tonuti. Sutradan je otišao do broda i tamo ugledao psa koji je jedini
preživio brodolom. Robinson je psa poveo sa sobom i dao mu ime Džek. Jednog
dana čuo je jaku buku sa obale. Kada je pogledao uplašio se jer su na otok
stigli ljudožderi. Vodili su jednog divljaka. Divljak se otrgnuo i pobjegao im.
Za njim su krenula dva ljudoždera. Robinson je pomogao divljaku i spasio ga od
ljudoždera. Pošto je bio petak Robinson je divljaka nazvao Petko. Petko je u
početku bio plašljiv. Robinson ga je odveo u pećinu i učio ga engleski. Petko i
Robinson su razgovarali o ljudožderima. Ujutro se u daljini vidio brod koji je
topovima dozivao pomoć. Petko i Robinson su sa tog broda uzeli puške, pištolje,
barut i top. Divljaci su opet došli na otok ali su sada Petko i Robinson bili
naoružani. Pucali su jednom iz topa i svi su pobjegli, samo je u jednom čamcu
ostao starac koji se nije mogao micati. Petko dotrča čamcu i počne grliti
starca jer je to bio njegov otac Četvrtko. On je krenuo po pomoć na drugi otok.
Robinson i Petko su u daljini ugledali brod koji je prilazio otoku. Sutradan je
došao jedan divljak i rekao da je Petkov otac umro. Petko se ražalostio. Brod
koji je dolazio bio je europski. Petko i Robinson su krenuli na put. Kada su
stigli u Englesku Robinson je otišao kući gdje je našao oca. Nakon
pozdravljanja Robinson ga je upitao gdje mu je majka, ali on mu je odgovorio da
je ona umrla. Kada je došla zima Petko je bio začuđen jer nikad prije nije
vidio snijeg i stalno je bio uz peć. Robinson i Petko nastavili su zajedno
živjeti.
Vrsta djela: Roman
Mjesto radnje: York, pusti otok
Vrijeme radnje: 1632. – 1637. g.
Tema: Robinsonov boravak na pustom otoku
Osnovna misao: Treba biti snalažljiv da bi se preživjelo
Pouka: Uvijek treba tražiti izlaz iz teških situacija, ne treba se predati.
Bilješke o piscu:
Daniel Defoe, engleski pripovjedač, utemeljitelj modernoga
romana. Živio je od 1660. g do 1731.g. Pažnju publike pobudio je svojim
pustolovnim romanima, a kao romanopisac pojavio se u kasnijim godinama života.
Koristio se pripovijedanjem u prvom licu i jednostavnim svakodnevnim govorom.
Njegov prvi i najpoznatiji roman je Život i čudne neviđene pustolovine
Robinsona Crusoea, mornara iz Yorka koji je zasnovan na stvarnom događaju. To
je priča o brodolomcu koji se udaljen od civilizacije uspijeva održati u sukobu
s nesklonom prirodom. Drugi i treći dio tog romana manje su uzbudljivi. Od
ostalih Defoeovih djela poznat je njegov roman o kradljivici Zgode i nezgode
glasovite Moll Flanders. Ističe se i njegova kronika o epidemiji kuge Dnevnik
kugine godine.