Kratak sadržaj:
Slavonac
On zapravo predstavlja sve ljude u Slavoniji koji su nakon oslobođenja od turaka doživjeli potpuni slom u duhu, kulturi i prosvjeti. Oni su postali nemarni ljudi, nisu marili ni za što pa tako ni za svoje kuće, svoja polja, a ni za neznanje svoje najmilije i najdraže djece.
Satir
Izmišljeni lik koji je svjestan svega što se u Slavoniji događa te pokušava pomoći i ukazati na sve propuste. On pokušava probuditi svijest slavonca tako da već jednom shvati u kakvom božanstvenom okrugu živi i kako ga svojim ponašanjem pretvara u propast.
Matija Antun Reljković rodio se 6. siječnja 1732. godine u selu Svinjarevu (danas Davor) u novogradiškom kotaru. Školovanje je započeo u franjevačkom samostanu u Cerniku, a potom nastavio negdje u Mađarskoj. Sa šesnaest godina stupa u vojsku gdje napreduje do čina kapetana. Kada je 1765. g. izbio sedmogodišnji rat Reljković sa svojom brodskom pukovnijom odlazi u Prusku. 1757. g. zarobljen je i zatočen u Frankfurtu na rijeci Odri. Reljković je uvidio koliko je njegova mila Slavonija zaostala za naprednim zemaljama Europe, pa je zato odlučio napisati ovu knjigu. Njegovo djelo Satir iliti divlji čovik tiskano je u Dresdenu 1762. g. Reljković se poslje rata vratio u domovinu gdje je
radio na različitim mjestima po Vojnoj krajini. Posljednje godine života proveo je u vlastitoj kući u Vinkovcima. Umro je 22. siječnja 1798. g. Matija Antun Reljković najznamenitiji je pisac takozvane slavonske književnosti.
Satir iliti divlji čovik je djelo koje se sastoji od 11 pjevanja. Kroz svoj dvostruko satirični spjev pisac opisuje i kritizira loše moralne i gospodarske prilike u Slavoniji. Stranice djela otkrivaju iskrenost i zabrinutost pisca zbog teških prilika u Slavoniji nakon oslobođenja od turaka, te njegovu želju da se takvo stanje nadvlada. On smatra da se zlo može iskorijeniti samo kroz prosvjetu. Djelo počinje tako da slavonac u šumi počinje sjeći drva, kada sretne Satira i s njim postane prijatelj. Satir mu opisuje sve njegove propuste i savjetuje ga kako da ih ispravi. On žestoko kritizira to što slavonci slabo poznaju svoj jezik i pismo te ne šalju djecu u školu... Pisac se u ovom djelu bori protiv praznovjerja i predrasuda pozivajući sve na zdrav ljudski razum i ističući potrebu prosvjete najširih vrsta naroda. Predrasude i zli običaji po njemu su trulje i kamenje koje treba ukloniti. On ruši razne predrasude i običaje koji su se ukorijenili u narodu, kao rasadnici svog zla u Slavoniji. Pisac je uvjeren, ako ljudi nauče čitati i pisati i ako ih škola prosvijetli, time će nestati sva zlodjela i kriva postavljanja ljudi prema životu. Ovim djelom Reljković pokušava pomoći svakom čovjeku da uvidi kako nas samo kultura održava na životu, kako je škola jedini put da u životu postanemo nešto i obogatimo svoj duh zanimljivim i stvarnim pojavama. Upravo zbog toga nam pisac dovodi Satira kao pozitivnog lika koji ukazuje na naše propuste i na naš nemar. U razgovoru slavonaca koji je pozvao Satira na objed vidimo na kakve su sve propuste ukazali.
Analiza likova:
Slavonac
On zapravo predstavlja sve ljude u Slavoniji koji su nakon oslobođenja od turaka doživjeli potpuni slom u duhu, kulturi i prosvjeti. Oni su postali nemarni ljudi, nisu marili ni za što pa tako ni za svoje kuće, svoja polja, a ni za neznanje svoje najmilije i najdraže djece.
Satir
Izmišljeni lik koji je svjestan svega što se u Slavoniji događa te pokušava pomoći i ukazati na sve propuste. On pokušava probuditi svijest slavonca tako da već jednom shvati u kakvom božanstvenom okrugu živi i kako ga svojim ponašanjem pretvara u propast.
Bilješke o piscu:
Matija Antun Reljković rodio se 6. siječnja 1732. godine u selu Svinjarevu (danas Davor) u novogradiškom kotaru. Školovanje je započeo u franjevačkom samostanu u Cerniku, a potom nastavio negdje u Mađarskoj. Sa šesnaest godina stupa u vojsku gdje napreduje do čina kapetana. Kada je 1765. g. izbio sedmogodišnji rat Reljković sa svojom brodskom pukovnijom odlazi u Prusku. 1757. g. zarobljen je i zatočen u Frankfurtu na rijeci Odri. Reljković je uvidio koliko je njegova mila Slavonija zaostala za naprednim zemaljama Europe, pa je zato odlučio napisati ovu knjigu. Njegovo djelo Satir iliti divlji čovik tiskano je u Dresdenu 1762. g. Reljković se poslje rata vratio u domovinu gdje je
radio na različitim mjestima po Vojnoj krajini. Posljednje godine života proveo je u vlastitoj kući u Vinkovcima. Umro je 22. siječnja 1798. g. Matija Antun Reljković najznamenitiji je pisac takozvane slavonske književnosti.