Lektire za Vas | Sve prepričane lektire i analiza djela na jednom mjestu: učenje njemačkog jezikaLektire za Vas | Sve prepričane lektire i analiza djela na jednom mjestu

abeceda

Njemačka abeceda sastoji se od 26 osnovnih slova, tri preglasa Ä, Ö, Ü te oštrog S (ß). Osnovna slova su sređena po samoglasnicima (vokalima) (A, E, I, O, U) i suglasnicima (konzonantima) (B, C, D, F...) U njemačkom se sve imenice, Imena i nazivi zemalja pišu velikim početnim slovom, isto kao i sve riječi na početku rečenice i nakon točke. Glagoli, zamjenice i pridjevi pišu se u pravilo malo.

slova

AaAffemajmun
BbBalllopta
CcComputerračunalo, kompjutor
DdDachkrov
EeElefantslon
FfFahrradbicikl
GgGehirnmozak
HhHafenluka
IiIgeljež
JjJackejakna
KkKleidhaljina
LlLeitervoditelj (m. rod), ljestve (ž. rod)
MmMausmiš
NnNasenos
OoOrgelorgulje
PpPapierpapir
QqQuarksvježi sir, kvark (fiz.)
RrRadioradio
SsSaunasauna
TtTigertigar
UuUhrura, sat
VvVaterotac
WwWasservoda
XxXylofonksilofon
YyYachtjahta
ZzZahnzub

preglasi i ß

ÄäÄpfeljabuke
ÖöÖlulje
ÜüÜberfallprepad
ẞßStraßeulica, cesta

naputak: Ako na tastaturi nemate ä, ö, ü i ß, u tom se slučaju uvijek može primijeniti i ae, oe, ue i ss
.

slovkana abeceda

Kod abecednog slovkanja svako se slovo dovodi u vezu s jednom rječju.
Time se olakšava komunikacija, na primjer putem telefona, budući da se neka slova često slično čuju i ne razumije se uvijek sve kako treba. Prezime "Maier" bi se prema abecednom slovkanju izgovaralo ovako:

M wie Martha, A wie Anton, I wie Ida, E wie Emil, R wie Richard. (= M kao Martha, A kao Anton, I kao Ida, E kao Emil, R kao Richard.)

Abecedno slovkanje službeno utvrđuje koje riječi pripadaju kojemu slovu. Postoje razlike u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.

Slova	Njemačka (DIN 5009)	Austrija (ÖNORM A 1081)	Švicarska
A	Anton	Anton	Anna
Ä	Ärger	Ärger	Äsch (Aesch)
B	Berta	Berta	Berta
C	Cäsar	Cäsar	Cäsar / Charly
Ch	Charlotte	-	-
D	Dora	Dora	Daniel
E	Emil	Emil	Emil
F	Friedrich	Friedrich	Friedrich
G	Gustav	Gustav	Gustav
H	Heinrich	Heinrich	Heinrich
I	Ida	Ida	Ida
J	Julius	Julius	Jakob
K	Kaufmann	Konrad	Kaiser
L	Ludwig	Ludwig	Leopold
M	Martha	Martha	Marie
N	Nordpol	Nordpol	Niklaus
O	Otto	Otto	Otto
Ö	Ökonom	Österreich	Örlikon (Oerlikon)
P	Paula	Paula	Peter
Q	Quelle	Quelle	Quasi
R	Richard	Richard	Rosa
S	Samuel	Siegfried	Sophie
Sch	Schule	Schule	-
ẞ	Eszett	scharfes S	-
T	Theodor	Theodor	Theodor
U	Ulrich	Ulrich	Ulrich
Ü	Übermut	Übel	Übermut
V	Viktor	Viktor	Viktor
W	Wilhelm	Wilhelm	Wilhelm
X	Xanthippe	Xaver	Xaver
Y	Ypsilon	Ypsilon	Yverdon
Z	Zacharias	Zürich	Zürich

Kao otklon od službenog slovkanja, u Njemačkoj se učestalo koristi za slovo S ime Siegfried, a za slovo Z pojam Zeppelin. U Austriji se također učestalo koristi Christine za Ch, Johann za J, Norbert za N i Zeppelin za Z .

dvoglasi

U njemačkom se često koriste dvoglasi. Dvoglasi su dva vokala u slijedu, kao na primjer "ei", "ie", "ai", "eu", äu” i "au". Prema njima se
odnosimo kao prema jednom glasu.

ei: Eis (= led, sladoled) , Eisenbahn(= željeznica) , Eimer(= vjedro)
ai: Mai (= svibanj) ,Hai (= morski pas) ,Kaiser (= car)
ie: Liebe (= ljubav) ,Dieb (= lopov) , Miete(= stanarina, najamnina) (tu se "e" ne izgovara, već "i" postaje jedno dugo "i".)
eu: Eule (= sova) ,Euter (= vime) ,Europa (= Europa)
äu: Häuser (= kuće) ,Läuse (= uši (nametnici)) , Mäuse(= miševi)
au: Haus (= kuća) ,Laus (= uš) , Maus (= miš)

Dvoglasi äu i eu pri izgovoru zvuče jednako. Da bi se ustanovilo kako se ispravno pišu, pogleda se osnova riječi. Množina od riječi "Haus" (kuća) je dakle "Häuser" (kuće), a nikada "Heuser", premda jednako zvuče.
Ostali primjeri:

Maus (= miš) –Mäuse (= miševi)
Laus (= uš) – Läuse(= uši)
Baum (= stablo) –Bäume (= stabla)

I dvoglasi ei i ai zvuče jednako i
jednako se izgovaraju ("aj"). Ali ovdje nema pravila za ispravno pisanje i mali broj riječi s ai (izgovarano kao i aj) se mora jednostavno naučiti.

Detail (= pojedinost, detalj) ,Saite (= struna, žica) , Hain(= lug, gaj) , Mais (= kukuruz) , Laie (= nestručnjak, laik) , Waise (= siroče) , Kai (= pristanište, kej) , Laib (= hljebac, hljeb) ,Taille (= struk) , Laich (= mrijest) , Mailand (= Milano (grad)) , Mainz (= Mainz (čit.: Majnc)) , Main (= Main (čit Majn))

Pripazite: Kod dvoglasa ai i eu ima mnogo lažnih "prijatelja", koji jednako zvuče, ali se drukčije pišu (i imaju drugo značenje):

Saite (bei der Gitarre)(= struna, žica (na gitari)) – Seite (im Buch) (= stranica (u knjizi))
Waise (Kind ohne Eltern) (= siroče (dijete bez roditelja))– weise (klug sein)(= mudar (biti pametan))
Laib (ein Laib Brot, Käse) (= hljeb (hljeb kruha, sira)) – der Leib (Körper) (= tijelo (tijela))
Laiche (Fischeier) (= mrijest (ribarstvo)) –Leiche (toter Körper)(= leš (mrtvo tijelo))
Main (Fluss in Deutschland) (= Main (rijeka u Njemačkoj)) – mein (mir gehörend) (= moj (meni pripadajuć))

slovo "h" i glasovi "ch" (h) i "sch" (š)

Osim dvoglasa, postoje i kombinacije slova "sch" i "ch" te bezglasni "h" koji se piše, ali ne izgovara.

h može biti izgovaran na dva načina:

Na početku riječi kao tvrdi [h]:

Hund (= pas) , Haare(= kosa) , Haus (= kuća)
Kao nijemi h, najviše ispred konzonanata l, m, n. r, kao i prije/iza vokala. Tada se vokal ispred h izgovara dug.

fehlen (= nedostajati (čit. fe:len)) , nehmen(= uzeti (čit ne:men)), Zahn (= zub (čit. ca:n)) , Lehrer (= učitelj (čit. le:rer)) ,sehen (= vidjeti) ,gehen (= ići) , Rehe(= srne (čit. re:e))

Pazite: Riječi koje počinju s q, sch, sp ili t nikad nema nijemi h:

Qual (= muka) , Schal (= šal) , spät (= kasan/kasna/kasno) , Tal (= dolina)

Ispravan izgovor glasova -ch i -sch je važan, kako to pokazuje primjer Kirche (= crkva) i Kirsche (= trešnja) . Obje riječi izgledaju slično, ali imaju različito značenje i mogu se lako pobrkati ako se točno ne izgovaraju.

ch se izgovara na dva različita načina:

Nakon stražnjih samoglasnika (a, o, u, au) kao grleni glas [x]:

Ach (= Ah) , Buch (= knjiga) , Loch (= rupa) , Fach (= struka) , Dach (= krov) , doch (= ipak)
Poslije svih drugih samoglasnika, poslije l, n, r, i nastavka -chen kao meki -ch [ç].

ich (= ja) , Milch (= mlijeko) , Kirche (= crkva) , manchmal (= ponekad) , Mädchen(= djevojka)
Ispred a, o, u, l, r, s kao [k]:

Chaos (= kaos) ,Chor (= kor) , sechs(= šest) , wachsen (= rasti) , Fuchs (= lisica)

sch se izgovara:

Kombinacija "sch" se izgovara uvijek kao jedan glas [⁠ʃ⁠] , hrv. "š"

Fisch (= riba (čit: fiš)), Kirsche (= trešnja) ,Mensch (= čovjek) ,falsch (= kriv)
Kombinacije slova "St" i "Sp" također se izgovaraju kao [⁠ʃ⁠] , hrv. "š".

Strafe (= kazna (čit.: štrafe)) , Stimme (= glas) , steil (= strm/strma/strmo) ,spät (= kasan/kasna/kasno), Spaß (= šala) , Sport(= sport)

Pazite: Kod riječi bisschen (= malo (čit,; bishen)) se ne ne izgovara "sch", već "ch".

udvostručavanje vokala i konzonanata

Kod nekih riječi isti se vokal piše dvostruko i time je dug pri izgovoru:

Saal (= dvorana, sala) ,Meer (= more) , leer (= prazan) , Fee (= vila (biće iz bajke))

Suprotno udvostručenju vokala, udvostručeni konzonanti navode na to, da je izgovor prethodećeg vokala kratak,

Mann (= Muškarac) , dann(= tada) , komm (= dođi) ,Bann (= izopćenje, anatema, čar(olija))

slova "s, ß” i “ss”

Slovo s može biti izgovaran na različite načine. Osim normalnog s, dolazi s i kao dvostruki suglasnik ss, a osim toga postoji i slovo ß.

Meko izgovaran, zvučan s, u pravilu se uvijek piše s jednostavnim -s-:

singen (= pjevati) , Segel (= jedro) , Rasen (= travnjak) ,lesen (= čitati)

Tvrdi bezglasni s može biti pisan ili s -ss- ili s -ß-. Ovdje vrijedi:

Iza pojedinačnih kratkih vokala načelno stoji -ss-:

Fass (= bačva) , Pass(= putovnica, (gorski) prijevoj) , Tasse (= šalica) , fressen (= žderati, izjedati) ,Kuss (= poljubac) ,Fluss (= rijeka)
Osim toga, ss se uvijek upotrebljava u modulu miss-:

Missverständnis (= nesporazum) ,missachten (= ne cijeniti, podcjenjivati)
-ß- se piše nakon nekog dugog vokala / dugog preglasa ili nakon dvoglasa:

Maß (= mjera, mjerilo) , Soße (= umak) , außen (= izvan, vani) , Straße(= ulica, cesta) , süß(= sladak) , fließen (= teći, protjecati) , heiß(= vruć)

Pazite: U Švicarskoj se ß ne upotrebljava, ondje na tome mjestu stoji uvijek ss.

1 komentari