Fonetika u njemaćkom jeziku
abeceda
Njemačka abeceda sastoji se od 26 osnovnih slova, tri preglasa Ä, Ö, Ü te oštrog S (ß). Osnovna slova su sređena po samoglasnicima (vokalima) (A, E, I, O, U) i suglasnicima (konzonantima) (B, C, D, F...) U njemačkom se sve imenice, Imena i nazivi zemalja pišu velikim početnim slovom, isto kao i sve riječi na početku rečenice i nakon točke. Glagoli, zamjenice i pridjevi pišu se u pravilo malo.
slova
- Aamajmun
- Bblopta
- Ccračunalo, kompjutor
- Ddkrov
- Eeslon
- Ffbicikl
- Ggmozak
- Hhluka
- Iijež
- Jjjakna
- Kkhaljina
- Llvoditelj (m. rod), ljestve (ž. rod)
- Mmmiš
- Nnnos
- Ooorgulje
- Pppapir
- Qqsvježi sir, kvark (fiz.)
- Rrradio
- Sssauna
- Tttigar
- Uuura, sat
- Vvotac
- Wwvoda
- Xxksilofon
- Yyjahta
- Zzzub
preglasi i ß
- Ääjabuke
- Ööulje
- Üüprepad
- ẞßulica, cesta
naputak: Ako na tastaturi nemate ä, ö, ü i ß, u tom se slučaju uvijek može primijeniti i ae, oe, ue i ss
.
.
slovkana abeceda
Kod abecednog slovkanja svako se slovo dovodi u vezu s jednom rječju.
Time se olakšava komunikacija, na primjer putem telefona, budući da se neka slova često slično čuju i ne razumije se uvijek sve kako treba. Prezime "Maier" bi se prema abecednom slovkanju izgovaralo ovako:
Time se olakšava komunikacija, na primjer putem telefona, budući da se neka slova često slično čuju i ne razumije se uvijek sve kako treba. Prezime "Maier" bi se prema abecednom slovkanju izgovaralo ovako:
- M wie Martha, A wie Anton, I wie Ida, E wie Emil, R wie Richard. (= M kao Martha, A kao Anton, I kao Ida, E kao Emil, R kao Richard.)
Abecedno slovkanje službeno utvrđuje koje riječi pripadaju kojemu slovu. Postoje razlike u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.
Kao otklon od službenog slovkanja, u Njemačkoj se učestalo koristi za slovo S ime Siegfried, a za slovo Z pojam Zeppelin. U Austriji se također učestalo koristi Christine za Ch, Johann za J, Norbert za N i Zeppelin za Z .
dvoglasi
U njemačkom se često koriste dvoglasi. Dvoglasi su dva vokala u slijedu, kao na primjer "ei", "ie", "ai", "eu", äu” i "au". Prema njima se
odnosimo kao prema jednom glasu.
odnosimo kao prema jednom glasu.
- ei: Eis (= led, sladoled) , Eisenbahn(= željeznica) , Eimer(= vjedro)
- ai: Mai (= svibanj) ,Hai (= morski pas) ,Kaiser (= car)
- ie: Liebe (= ljubav) ,Dieb (= lopov) , Miete(= stanarina, najamnina) (tu se "e" ne izgovara, već "i" postaje jedno dugo "i".)
- eu: Eule (= sova) ,Euter (= vime) ,Europa (= Europa)
- äu: Häuser (= kuće) ,Läuse (= uši (nametnici)) , Mäuse(= miševi)
- au: Haus (= kuća) ,Laus (= uš) , Maus (= miš)
Dvoglasi äu i eu pri izgovoru zvuče jednako. Da bi se ustanovilo kako se ispravno pišu, pogleda se osnova riječi. Množina od riječi "Haus" (kuća) je dakle "Häuser" (kuće), a nikada "Heuser", premda jednako zvuče.
Ostali primjeri:
Ostali primjeri:
- Maus (= miš) –Mäuse (= miševi)
- Laus (= uš) – Läuse(= uši)
- Baum (= stablo) –Bäume (= stabla)
I dvoglasi ei i ai zvuče jednako i
jednako se izgovaraju ("aj"). Ali ovdje nema pravila za ispravno pisanje i mali broj riječi s ai (izgovarano kao i aj) se mora jednostavno naučiti.
jednako se izgovaraju ("aj"). Ali ovdje nema pravila za ispravno pisanje i mali broj riječi s ai (izgovarano kao i aj) se mora jednostavno naučiti.
Detail (= pojedinost, detalj) ,Saite (= struna, žica) , Hain(= lug, gaj) , Mais (= kukuruz) , Laie (= nestručnjak, laik) , Waise (= siroče) , Kai (= pristanište, kej) , Laib (= hljebac, hljeb) ,Taille (= struk) , Laich (= mrijest) , Mailand (= Milano (grad)) , Mainz (= Mainz (čit.: Majnc)) , Main (= Main (čit Majn))
Pripazite: Kod dvoglasa ai i eu ima mnogo lažnih "prijatelja", koji jednako zvuče, ali se drukčije pišu (i imaju drugo značenje):
- Saite (bei der Gitarre)(= struna, žica (na gitari)) – Seite (im Buch) (= stranica (u knjizi))
- Waise (Kind ohne Eltern) (= siroče (dijete bez roditelja))– weise (klug sein)(= mudar (biti pametan))
- Laib (ein Laib Brot, Käse) (= hljeb (hljeb kruha, sira)) – der Leib (Körper) (= tijelo (tijela))
- Laiche (Fischeier) (= mrijest (ribarstvo)) –Leiche (toter Körper)(= leš (mrtvo tijelo))
- Main (Fluss in Deutschland) (= Main (rijeka u Njemačkoj)) – mein (mir gehörend) (= moj (meni pripadajuć))
slovo "h" i glasovi "ch" (h) i "sch" (š)
Osim dvoglasa, postoje i kombinacije slova "sch" i "ch" te bezglasni "h" koji se piše, ali ne izgovara.
h može biti izgovaran na dva načina:
- Na početku riječi kao tvrdi [h]:Hund (= pas) , Haare(= kosa) , Haus (= kuća)
- Kao nijemi h, najviše ispred konzonanata l, m, n. r, kao i prije/iza vokala. Tada se vokal ispred h izgovara dug.fehlen (= nedostajati (čit. fe:len)) , nehmen(= uzeti (čit ne:men)), Zahn (= zub (čit. ca:n)) , Lehrer (= učitelj (čit. le:rer)) ,sehen (= vidjeti) ,gehen (= ići) , Rehe(= srne (čit. re:e))
Pazite: Riječi koje počinju s q, sch, sp ili t nikad nema nijemi h:
Qual (= muka) , Schal (= šal) , spät (= kasan/kasna/kasno) , Tal (= dolina)
Ispravan izgovor glasova -ch i -sch je važan, kako to pokazuje primjer Kirche (= crkva) i Kirsche (= trešnja) . Obje riječi izgledaju slično, ali imaju različito značenje i mogu se lako pobrkati ako se točno ne izgovaraju.
ch se izgovara na dva različita načina:
- Nakon stražnjih samoglasnika (a, o, u, au) kao grleni glas [x]:Ach (= Ah) , Buch (= knjiga) , Loch (= rupa) , Fach (= struka) , Dach (= krov) , doch (= ipak)
- Poslije svih drugih samoglasnika, poslije l, n, r, i nastavka -chen kao meki -ch [ç].ich (= ja) , Milch (= mlijeko) , Kirche (= crkva) , manchmal (= ponekad) , Mädchen(= djevojka)
- Ispred a, o, u, l, r, s kao [k]:Chaos (= kaos) ,Chor (= kor) , sechs(= šest) , wachsen (= rasti) , Fuchs (= lisica)
sch se izgovara:
- Kombinacija "sch" se izgovara uvijek kao jedan glas [ʃ] , hrv. "š"Fisch (= riba (čit: fiš)), Kirsche (= trešnja) ,Mensch (= čovjek) ,falsch (= kriv)
- Kombinacije slova "St" i "Sp" također se izgovaraju kao [ʃ] , hrv. "š".Strafe (= kazna (čit.: štrafe)) , Stimme (= glas) , steil (= strm/strma/strmo) ,spät (= kasan/kasna/kasno), Spaß (= šala) , Sport(= sport)
Pazite: Kod riječi bisschen (= malo (čit,; bishen)) se ne ne izgovara "sch", već "ch".
udvostručavanje vokala i konzonanata
Kod nekih riječi isti se vokal piše dvostruko i time je dug pri izgovoru:
Saal (= dvorana, sala) ,Meer (= more) , leer (= prazan) , Fee (= vila (biće iz bajke))
Suprotno udvostručenju vokala, udvostručeni konzonanti navode na to, da je izgovor prethodećeg vokala kratak,
Mann (= Muškarac) , dann(= tada) , komm (= dođi) ,Bann (= izopćenje, anatema, čar(olija))
slova "s, ß” i “ss”
Slovo s može biti izgovaran na različite načine. Osim normalnog s, dolazi s i kao dvostruki suglasnik ss, a osim toga postoji i slovo ß.
Meko izgovaran, zvučan s, u pravilu se uvijek piše s jednostavnim -s-:
singen (= pjevati) , Segel (= jedro) , Rasen (= travnjak) ,lesen (= čitati)
Tvrdi bezglasni s može biti pisan ili s -ss- ili s -ß-. Ovdje vrijedi:- Iza pojedinačnih kratkih vokala načelno stoji -ss-:Fass (= bačva) , Pass(= putovnica, (gorski) prijevoj) , Tasse (= šalica) , fressen (= žderati, izjedati) ,Kuss (= poljubac) ,Fluss (= rijeka)
- Osim toga, ss se uvijek upotrebljava u modulu miss-:Missverständnis (= nesporazum) ,missachten (= ne cijeniti, podcjenjivati)
- -ß- se piše nakon nekog dugog vokala / dugog preglasa ili nakon dvoglasa:Maß (= mjera, mjerilo) , Soße (= umak) , außen (= izvan, vani) , Straße(= ulica, cesta) , süß(= sladak) , fließen (= teći, protjecati) , heiß(= vruć)
Pazite: U Švicarskoj se ß ne upotrebljava, ondje na tome mjestu stoji uvijek ss.
1 komentari
good job
ReplyDelete