Fonetika u njemaćkom jeziku

by - 11:57 AM

abeceda

Njemačka abeceda sastoji se od 26 osnovnih slova, tri preglasa Ä, Ö, Ü te oštrog S (ß). Osnovna slova su sređena po samoglasnicima (vokalima) (A, E, I, O, U) i suglasnicima (konzonantima) (B, C, D, F...) U njemačkom se sve imenice, Imena i nazivi zemalja pišu velikim početnim slovom, isto kao i sve riječi na početku rečenice i nakon točke. Glagoli, zamjenice i pridjevi pišu se u pravilo malo.

slova

  • AaAffemajmun
  • BbBalllopta
  • CcComputerračunalo, kompjutor
  • DdDachkrov
  • EeElefantslon
  • FfFahrradbicikl
  • GgGehirnmozak
  • HhHafenluka
  • IiIgeljež
  • JjJackejakna
  • KkKleidhaljina
  • LlLeitervoditelj (m. rod), ljestve (ž. rod)
  • MmMausmiš
  • NnNasenos
  • OoOrgelorgulje
  • PpPapierpapir
  • QqQuarksvježi sir, kvark (fiz.)
  • RrRadioradio
  • SsSaunasauna
  • TtTigertigar
  • UuUhrura, sat
  • VvVaterotac
  • WwWasservoda
  • XxXylofonksilofon
  • YyYachtjahta
  • ZzZahnzub

preglasi i ß

  • ÄäÄpfeljabuke
  • ÖöÖlulje
  • ÜüÜberfallprepad
  • ẞßStraßeulica, cesta
naputak: Ako na tastaturi nemate ä, ö, ü i ß, u tom se slučaju uvijek može primijeniti i ae, oe, ue i ss
.

slovkana abeceda

Kod abecednog slovkanja svako se slovo dovodi u vezu s jednom rječju.
Time se olakšava komunikacija, na primjer putem telefona, budući da se neka slova često slično čuju i ne razumije se uvijek sve kako treba. Prezime "Maier" bi se prema abecednom slovkanju izgovaralo ovako:
  • M wie Martha, A wie Anton, I wie Ida, E wie Emil, R wie Richard. (= M kao Martha, A kao Anton, I kao Ida, E kao Emil, R kao Richard.)
Abecedno slovkanje službeno utvrđuje koje riječi pripadaju kojemu slovu. Postoje razlike u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.
SlovaNjemačka
(DIN 5009)
Austrija
(ÖNORM A 1081)
Švicarska
AAntonAntonAnna
ÄÄrgerÄrgerÄsch (Aesch)
BBertaBertaBerta
CCäsarCäsarCäsar Charly
ChCharlotte--
DDoraDoraDaniel
EEmilEmilEmil
FFriedrichFriedrichFriedrich
GGustavGustavGustav
HHeinrichHeinrichHeinrich
IIdaIdaIda
JJuliusJuliusJakob
KKaufmannKonradKaiser
LLudwigLudwigLeopold
MMarthaMarthaMarie
NNordpolNordpolNiklaus
OOttoOttoOtto
ÖÖkonomÖsterreichÖrlikon (Oerlikon)
PPaulaPaulaPeter
QQuelleQuelleQuasi
RRichardRichardRosa
SSamuelSiegfriedSophie
SchSchuleSchule-
Eszettscharfes S-
TTheodorTheodorTheodor
UUlrichUlrichUlrich
ÜÜbermutÜbelÜbermut
VViktorViktorViktor
WWilhelmWilhelmWilhelm
XXanthippeXaverXaver
YYpsilonYpsilonYverdon
ZZachariasZürichZürich
Kao otklon od službenog slovkanja, u Njemačkoj se učestalo koristi za slovo S ime Siegfried, a za slovo Z pojam Zeppelin. U Austriji se također učestalo koristi Christine za Ch, Johann za J, Norbert za N i Zeppelin za Z .

dvoglasi

U njemačkom se često koriste dvoglasi. Dvoglasi su dva vokala u slijedu, kao na primjer "ei", "ie", "ai", "eu", äu” i "au". Prema njima se
odnosimo kao prema jednom glasu.
  • ei: Eis (= led, sladoled) Eisenbahn(= željeznica) Eimer(= vjedro)
  • ai: Mai (= svibanj) ,Hai (= morski pas) ,Kaiser (= car)
  • ie: Liebe (= ljubav) ,Dieb (= lopov) Miete(= stanarina, najamnina) (tu se "e" ne izgovara, već "i" postaje jedno dugo "i".)
  • eu: Eule (= sova) ,Euter (= vime) ,Europa (= Europa)
  • äu: Häuser (= kuće) ,Läuse (= uši (nametnici)) Mäuse(= miševi)
  • au: Haus (= kuća) ,Laus (= uš) Maus (= miš)
Dvoglasi äu i eu pri izgovoru zvuče jednako. Da bi se ustanovilo kako se ispravno pišu, pogleda se osnova riječi. Množina od riječi "Haus" (kuća) je dakle "Häuser" (kuće), a nikada "Heuser", premda jednako zvuče.
Ostali primjeri:
  • Maus (= miš) Mäuse (= miševi)
  • Laus (= uš) – Läuse(= uši)
  • Baum (= stablo) Bäume (= stabla)
I dvoglasi ei i ai zvuče jednako i
jednako se izgovaraju ("aj"). Ali ovdje nema pravila za ispravno pisanje i mali broj riječi s ai (izgovarano kao i aj) se mora jednostavno naučiti.
Detail (= pojedinost, detalj) ,Saite (= struna, žica) Hain(= lug, gaj) Mais (= kukuruz) Laie (= nestručnjak, laik) Waise (= siroče) Kai (= pristanište, kej) Laib (= hljebac, hljeb) ,Taille (= struk) Laich (= mrijest) Mailand (= Milano (grad)) Mainz (= Mainz (čit.: Majnc)) Main (= Main (čit Majn))
Pripazite: Kod dvoglasa ai i eu ima mnogo lažnih "prijatelja", koji jednako zvuče, ali se drukčije pišu (i imaju drugo značenje):
  • Saite (bei der Gitarre)(= struna, žica (na gitari)) – Seite (im Buch) (= stranica (u knjizi))
  • Waise (Kind ohne Eltern) (= siroče (dijete bez roditelja))– weise (klug sein)(= mudar (biti pametan))
  • Laib (ein Laib Brot, Käse) (= hljeb (hljeb kruha, sira)) – der Leib (Körper) (= tijelo (tijela))
  • Laiche (Fischeier) (= mrijest (ribarstvo)) Leiche (toter Körper)(= leš (mrtvo tijelo))
  • Main (Fluss in Deutschland) (= Main (rijeka u Njemačkoj)) – mein (mir gehörend) (= moj (meni pripadajuć))

slovo "h" i glasovi "ch" (h) i "sch" (š)

Osim dvoglasa, postoje i kombinacije slova "sch" i "ch" te bezglasni "h" koji se piše, ali ne izgovara.
h može biti izgovaran na dva načina:
  • Na početku riječi kao tvrdi [h]:
    Hund (= pas) Haare(= kosa) Haus (= kuća)
  • Kao nijemi h, najviše ispred konzonanata l, m, n. r, kao i prije/iza vokala. Tada se vokal ispred h izgovara dug.
    fehlen (= nedostajati (čit. fe:len)) nehmen(= uzeti (čit ne:men))Zahn (= zub (čit. ca:n)) Lehrer (= učitelj (čit. le:rer)) ,sehen (= vidjeti) ,gehen (= ići) Rehe(= srne (čit. re:e))
Pazite: Riječi koje počinju s q, sch, sp ili t nikad nema nijemi h:
Qual (= muka) Schal (= šal) spät (= kasan/kasna/kasno) Tal (= dolina)
Ispravan izgovor glasova -ch i -sch je važan, kako to pokazuje primjer Kirche (= crkva) Kirsche (= trešnja) . Obje riječi izgledaju slično, ali imaju različito značenje i mogu se lako pobrkati ako se točno ne izgovaraju.
ch se izgovara na dva različita načina:
  • Nakon stražnjih samoglasnika (a, o, u, au) kao grleni glas [x]:
    Ach (= Ah) Buch (= knjiga) Loch (= rupa) Fach (= struka) Dach (= krov) doch (= ipak)
  • Poslije svih drugih samoglasnika, poslije l, n, r, i nastavka -chen kao meki -ch [ç].
    ich (= ja) Milch (= mlijeko) Kirche (= crkva) manchmal (= ponekad) Mädchen(= djevojka)
  • Ispred a, o, u, l, r, s kao [k]:
    Chaos (= kaos) ,Chor (= kor) sechs(= šest) wachsen (= rasti) Fuchs (= lisica)
sch se izgovara:
  • Kombinacija "sch" se izgovara uvijek kao jedan glas [⁠ʃ⁠]​ , hrv. "š"
    Fisch (= riba (čit: fiš))Kirsche (= trešnja) ,Mensch (= čovjek) ,falsch (= kriv)
  • Kombinacije slova "St" i "Sp" također se izgovaraju kao [⁠ʃ⁠] , hrv. "š".
    Strafe (= kazna (čit.: štrafe)) Stimme (= glas) steil (= strm/strma/strmo) ,spät (= kasan/kasna/kasno)Spaß (= šala) Sport(= sport)
Pazite: Kod riječi bisschen (= malo (čit,; bishen)) se ne ne izgovara "sch", već "ch".

udvostručavanje vokala i konzonanata

Kod nekih riječi isti se vokal piše dvostruko i time je dug pri izgovoru:
Saal (= dvorana, sala) ,Meer (= more) leer (= prazan) Fee (= vila (biće iz bajke))
Suprotno udvostručenju vokala, udvostručeni konzonanti navode na to, da je izgovor prethodećeg vokala kratak,
Mann (= Muškarac) dann(= tada) komm (= dođi) ,Bann (= izopćenje, anatema, čar(olija))

slova "s, ß” i “ss”

Slovo s može biti izgovaran na različite načine. Osim normalnog s, dolazi s i kao dvostruki suglasnik ss, a osim toga postoji i slovo ß.
Meko izgovaran, zvučan s, u pravilu se uvijek piše s jednostavnim -s-:
singen (= pjevati) Segel (= jedro) Rasen (= travnjak) ,lesen (= čitati)
Tvrdi bezglasni s može biti pisan ili s -ss- ili s -ß-. Ovdje vrijedi:
  • Iza pojedinačnih kratkih vokala načelno stoji -ss-:
    Fass (= bačva) Pass(= putovnica, (gorski) prijevoj) Tasse (= šalica) fressen (= žderati, izjedati) ,Kuss (= poljubac) ,Fluss (= rijeka)
  • Osim toga, ss se uvijek upotrebljava u modulu miss-:
    Missverständnis (= nesporazum) ,missachten (= ne cijeniti, podcjenjivati)
  • -ß- se piše nakon nekog dugog vokala / dugog preglasa ili nakon dvoglasa:
    Maß (= mjera, mjerilo) Soße (= umak) außen (= izvan, vani) Straße(= ulica, cesta) süß(= sladak) fließen (= teći, protjecati) heiß(= vruć)
Pazite: U Švicarskoj se ß ne upotrebljava, ondje na tome mjestu stoji uvijek ss.

You May Also Like

1 komentari